|
|
STALNI POSTAV
A) Stalni postav etnologije
Stalni postav Etnološkog odjela u Muzeju Đakovštine u Đakovu, veličine 124 kvadratnih metara, smješten je u prizemlju, desno od glavnog ulaza. Etnološka građa je izložena u devet zasebnih, ali međusobno povezanih prostornih cjelina tako da je posjetiteljima omogućeno kružno kretanje. Predmetima u stalnom etnološkom postavu prikazani su svakodnevica i blagdani hrvatskog seljaka u Đakovštini u razdoblju od sedamdesetih godina 19. do tridesetih godina 20. stoljeća. Najveći dio etnološke zbirke čine tekstil i odjevni predmeti koji su okosnica i poveznica u prikazu odabranih scena. Prva tematska cjelina prikazuje tekstilno rukotvorstvo, tradicijski tekstil, temeljno žensko i muško ruho i ukrašavanje. U sljedećem prostoru prikazan je djevojački ophod zvan ljelje vezan uz blagdan Duhova. Najznačajniji životni običaj, svadba, prikazan je scenom u sobi u kojoj se mladenka odijeva uz pomoć starije žene. Ostala svatovska događanja prikazana su fotografijama i ukrasnim predmetima. Pučka pobožnost i pogrebni običaji zasebna su cjelina. Izloženi su rekonstruirani drveni grobni križevi, ženski s utaknutim preslicama i vretenima, a muški s utaknutim helebardama i buzdovanima, kojima su se do pedesetih godina prošlog stoljeća obilježavali grobovi u Gorjanima. U sljedeća dva prostora prikazana su dva najvažnija godišnja običaja. Božićni je ciklus običaja prikazan scenom Badnjaka u Selcima Đakovačkim, a Uskrs dvjema svečano obučenim mladim ženama iz Piškorevaca na putu u crkvu.
Međuprostor je iskorišten za izlaganje predmeta, uglavnom raznovrsnoga posuđa, vezanih uz tradicijsku prehranu. Gospodarstvo temeljeno na obradi zemlje i stočarstvu te obrti za potrebe i prema ukusu seljaka u Đakovštini zasebna su cjelina. Na izlazu iz postava prikazana je povijest Smotre folklora Slavonije i Baranje Đakovački vezovi koja se tradicionalno, od 1967. godine održava u Đakovu krajem prvog tjedna mjeseca srpnja.
Pojedini dijelovi etno postava
B) Stalni postav kulturno-povijesnog razvoja Đakova
Stalni postav Muzeja Đakovštine idejno je osmišljen kao jedinstvena i koherentna cjelina bazirana na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci, kvalitetnom i brojem najznačajnijim muzejskim zbirkama. Etnološki postav u kojem je prikazana svakodnevnica i blagdani žitelja Đakovštine od 70-ih godina 19. Stoljeća do 30-ih godina 20. Stoljeća realiziran je u lijevom krilu prizemlja zgrade, a nasuprot njemu, u desnom dijelu prizemlja, na 96,80m 2 , smješten je Stalni postav kulturno-povijesnog razvoja Đakova. U postav se ulazi iz biljetarnice, a potom, kružnim kretanjem, obliaze se četiri sobe i hodnik u kojima su u kronološkom nizu postavljene tri veće cjeline podijeljene u tematske blokove.
 Prvu cjelinu, koja zauzima daleko najveći prostor (dvije sobe i hodnik), naslovili smo Đakovo od 13. Do 40-ih godina 20. Stoljeća. U prvoj sobi smješteni su tematski blokovi vezani za najstariju povijest Đakova, turski period, te povijesni razvoj grada u 17. I 18. Stoljeću. U preostalom prostoru, kroz nekoliko tematskih blokova, prezentiran je uspon građanskog sloja tijekom 19. I u prvom desetljećima 20. Stoljeća. U tom dijelu postava centralno mjesto imaju blokovi o razvoju obrta, školstva, ali i oni posvećeni aktivnostima pojedinih udruga i institucija.
U trećoj sobi instaliran je interijer građanskog salona poglavito bidermayerskog stila, a u četvrtoj, kao zasebna cjelina Domovinski rat.
Stalni postav kulturno-povijesnog razvoja Đakova olikovan je brojnim izlošcima i njihovom interpretacijom u ivdu posebno dizajniranih postera rađenih metodom kompjuterske animacije. Aplicirani slikovni arhivski materijal i tekstualni sažeci omogućavaju lako i kvalitetno praćenje i razumijevanje izloženih cjelina, a potavljeni su na početku prezentacije svake teme. Uz postere najčešće su postavljena i kolor-print uvećanja primjerenog slikovnog sadržaja.
Otvaranjem Stalnog postava kulturno-povijesnog razvoja Đakova, uz već postojeći etnološki postav, realizacija cjelovitog stalnog muzejskog postava bliži se kraju. Kada u dogledno vrijeme stvorimo nužne pretpostavke za prezentaciju i arheološke zbirke, Muzej Đakovštine, među prvima u Slavoniji, moći će se pohvaliti malim, ali kvalitetno postavljenim i cjelovitim stalnim postavom koji će zasigurno pripomoći još boljem uvidu u bogatu kulturnu baštinu Đakova i Đakovštine.
Pojedini dijelovi postava kulturno-povijesnog razvoja Đakova
|
|
|
|
|
|
