POVIJEST MUZEJA

Muzej Đakovštine osnovan je u prosincu 1951. godine. Njegovom osnivanju prethodile su gotovo dvogodišnje pripreme koje su, u konačnici, završile uspješno, ponajprije zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca duboko svjesnih potrebe očuvanja kulturne baštine Đakovštine. Muzej je prvobitno bio smješten u secesijskoj zgradi, na površini od samo 208 m2. Sa malim brojem zaposlenih i u takvom, površinom neprimjerenom prostoru, već 1952. godine otvoren je prvi stalni postav, a oformljene su i arheološka, etnografska, kulturno-povijesna, numizmatička i zbirka umjetnina. Uz knjižnicu i fototeku spomenute zbirke , sve do danas, okosnica su respektabilnog muzejskog fundusa od nekoliko desetaka tisuća predmeta.

Dio prvog stalnog postava

Potkraj šezdesetih godina Muzej je preselio u dio jednokatnice koju je biskup Josip Juraj Štrossmayer sagradio 1857. godine za potrebe smještaja bosanskih franjevaca. Nakon provedene najnužnije sanacije zgrade već 1970. godine otvoren je stalni postav u četiri prostorije da bi, tri godine kasnije, isti bio gotovo udvostručen. Od sredine sedamdesetih godina, pa sve do početka Domovinskog rata, Muzej Đakovštine djeluje kao jedna od stabilnijih i prominentnijih kulturnih institucija grada. Organiziraju se izložbe, povećava se broj predmeta u pojedinim zbirkama, a pojedini djelatnici Muzeja aktivno se uključuju u sva relevantnija kulturna događanja u gradu. U tom periodu pokrenuta je i Biblioteka Muzeja Đakovštine u kojoj je objavljeno nekoliko naslova.

Zgrada muzeja u Preradovičevoj ulici 17

Izbijanjem rata sve do tada pozitivne tendencije razvoja Muzeja dovedene su u pitanje. Iz sigurnosnih razloga, naredbom Ministarstva kulture, gotovo cjelokupan muzejski fundus premješten je u ratom manje ugrožene dijelove Hrvatske, da bi Muzej već u svibnju 1994. godine morao svoje dosadašnje sjedište prepustiti Biskupiji đakovačkoj i srijemskoj i preseliti se u prostor koji je bio ispod svakog muzeološkog standarda. Iako definiran kao privremen, u tom prostoru Muzej se zadržao sve do svibnja 2002. godine kada se preseljava u temeljito obnovljenu zgradu bivšeg kotara izgrađenu potkraj 19. stoljeća.

Muzej u Radićevoj 9

Unutrašnji prostor muzejske zgrade u Starčevićevoj 34 razdijeljen je na radne sobe, depoe, izložbeni prostor stalnog postava (koji je u fazi izrade) i višenamjensku izložbenu dvoranu koja je momentalno glavni nositelj svekolike aktivnosti Muzeja (izložbe, radionice, prezentacije knjiga, koncerti, predavanja…). Zgradu okružuje veliki, još neosmišljeni i neuređeni dvorišni prostor, ali zasigurno dobar potencijal za buduće, još raznovrsnije sadržaje. Jednom riječju, Muzej Đakovštine dobio je nakon 50 godina postojanja primjereni prostor adekvatan za prezentaciju bogate kulturne baštine Đakova i Đakovštine

Muzej Đakovštine danas